Vodeći se pretpostavkama David Meerman Scott-a da je davnih dana, jedini način oglašavanja bilo tradicionalno oglašavanje – masovni marketing (koje nije bilo ciljano) u novinama, časopisima, na radiju i televiziji ili preko direktne pošte, došao sam do zaključka da je preko tih medija bilo vrlo teško ciljati određene kupce i slati im poruke prilagođene njihovim željama i potrebama.
Tradicionalno oglašavanje ima smisla za neke kompanije i proizvode, iako ne toliko kao ranije. Momci koji gledaju ligu šampiona ili našu fudbalsku reprezentaciju npr. piju mnogo piva, te verovatno ima smisla što se Apatinska pivara ( jer muškarci znaju zašto) ili pivara Čelarevo ( ili jesi ili nisi) oglašavaju tokom prenosa utakmica jer ciljaju masovno tržište.
Svrsishodno se i oglašavati u stručnim publikacijama. Ako kompanija npr. proizvodi podne obloge Sintelon- Tarkett onda bi verovatno trebali da se oglašavaju u časopisu Podovi jer će tako dopreti do kompanija ili lica koji se spremaju da preurede enterijer i naravno promene podove. Ukoliko vodite lokalnu agenciju za nekretnine u malom gradu možda ima smisla poslati direktnu poštu svim vlasnicima nekretnina ali tako nećete dopreti do ljudi koji ne žive u vašem gradu ali nameravaju da se tu dosele.
U svakom slučaju, za hiljade ostalih kompanija, organizacija, za sve one koji su profesionalci u svojim oblastima, umetnici, muzičari, koji rade u neprofitnim organizacijama, lokalnim kompanijama koje se bave pružanjem usluga ili u preduzećima koji proizvode robu namenjenu malim tržišnim nišama, tradicionalno oglašavanje je toliko široko i neekonomično da jednostavno nema efekta. Nastavak
Mnoge snage menjanju svetsku ekonomiju, uključujući tehnologiju, globalizaciju, ekologiju i druge.
Činjenica je da današnja ekonomija zahteva mešavinu teorije i prakse, stare i nove ekonomije. Kompanije moraju zadržati većinu veština i praksi koje su u prošlosti značile uspeh. Ali, takođe će morati usvajati nove sposobnosti i veštine ako žele rast i biti uspešne u novom okruženju.
E-poslovanje uključuje svu elektronsku razmenu podataka, unutar ili između kompanija i potrošača.
E-marketing, nastojanje kompanije da obaveštava, oglašava i prodaje usluge i proizvode putem Interneta.
Glavne snage, koje oblikuju novo Internet okruženje, nalaze se u samim osnovama Internet doba:
Nova marketing paradigma koja se odnosi na isticanje online pristupa i na izvestan način potiskivanje tradicionalnog (off line) marketinga. Suština promene nove paradigme najslikovitije prikazuje komparacija suštine masovnog, direktnog i online marketinga. [1]
Naime, pretpostavka masovnog marketinga je postojanje masovnog tržišta. Do korisnika se dolazi masovnim medijima (TV, radio, štampa). Direktni marketing zahteva dobro definisanu ciljnu publiku. Do korisnika se dolazi npr. adresama iz baze podataka.
Online marketing je usmeren na individue. Njegovu suštinu čini usmerenost na masu individua umesto na masu tržišta. Kompanije su dugo vremena shvatale korisnike kao masovni proizvod kojeg je moguće supstituirati. U online pristupu se to menja i korisnik postaje „vrednost“. Oni nisu tipični korisnici (potrošači) već su korisnici koji imaju izgrađen sopstveni stil.
Talas tehnologije i društvenih medija promenili su medijsko okruženje.
Povezivanje je osnovna društvena potreba. Nikada nije bilo lakše obratiti se tako velikoj publici ali i teže nego ikad ( istinski) povezati se sa njima.
Ove promene utiču na ponašanje ljudi. Da li ste spremni za budućnost? *
Ove godine tradicionalno oglašavanjeu padu je od 10,1% za TV, preko časopisa 14,8% do oglašavanja u novinama čiji pad iznosi i do 18,7%.
Sa druge strane, digitalno oglašavanje raste od 9,2% za Internet do 18,1% za mobilno oglašavanje. Najverovatnije je i to razlog tehnološke akvizicije godine Googla sa AdMob-om vredne $ 750 miliona.
47% gledalaca kablovske televizije izjavilo je da bi platili da NE gledaju TV propagandu.
Digitalna (r)evolucija stavila je pred potrošače i biznis široke mogućnosti. Šta je to što potrošači danas imaju, a juče nisu imali:
Nove mogućnosti potrošača:
Kupci danas samo kliknu i porede konkurentske cene i karakteristike proizvoda. Samo za nekoliko sekundi mogu dobiti odgovore na Internetu. Nije potrebno da se dovezu do radnje, da se parkiraju, čekaju u redu. Potrošači čak mogu da navedu cenu koju žele da plate za hotelsku sobu, avionsku kartu ili knjigu i vide da li ima zainteresovanih ponuđača. Kupci se mogu ujediniti, prilikom vršenja nabavki i tako ostvariti veće količinske rabate.
Raznovrsnija ponuda proizvoda i usluga:
Danas je moguće naručiti skoro sve preko Interneta: nameštaj, tehničku opremu, konsultanske usluge, lekarske savete. Kupci mogu robu naručiti sa bilo kog mesta na svetu, što koristi onima koji žive u zemljama sa ograničenom ponudom ili visokim cenama.
Svaki potrošač je individua koja očekuje komunikaciju „jedan na jedan“ i osećaj da se oglasna poruka baš i samo njemu obraća – Kako se radi u svetu a kako u Srbiji?
Šta radi medijska agencija?
U najkraćem, medijske agencije bi trebale da se bave planiranjem medijskih oglasnih kampanja, zakupom medijskog prostora, praćenjem toka kampanja kao i analizom oglašavanja konkurenata svojih klijenata.
Osnovni parametri za planiranje su potrebe oglašivača, raspoloživi budžeti i istraživanja gledanosti, čitanosti i slušanosti masovnih i svih ostalih medija i kanala komunikacije.Na osnovu toga, cilj je pronaći najefikasniji i najekonomičniji način da se oglasna poruka prenese kupcu.
Pre nekoliko godina, za B2B tržište, jednostavno je značilo da imate informativan veb site kako bi ste bili prisutni online.
Danas, socijalni mediji transformišu marketing okruženje. Društveni mediji su Veb ili Mobile alatke za deljenje informacija i diskusija oko istih. Kompanije mogu mogu biti aktivne na moćnim mrežnim veb lokacijama i drugim društvenim medijima kako bi podstakli kupce da razmišljaju o njihovim kompanijma tj. proizvodima ili uslugama.
Ako je sve učinjeno kako treba, vlasnici malih preduzeća možda će uspeti da njihov budžet za tradicionalni marketing svedu na njima korektnu investiciju. Pisanje blogova i aktivno online učestvovanje kao i socijalno umrežavanje na portale kao što su Facebook, LinkedIn, Twitter i YouTube, predstavlja siguran uspeh za online marketing. Ilustration by Matt Hamm
Da je to zaista tako, najbolje potvrđuje sve veći broj firmi čije se gotovo celokupno poslovanje (a to će reći ne samo marketing koncepti, već i čitava prodaja, sva tržišna i marketing istraživanja, pa čak i sama proizvodnja) danas zasniva isključivo na internetu.
U Srbiji iz nekih razloga i dalje vlada pogrešna predrasuda o tome da naši građani, navodno, ne koriste Internet u dovoljnoj meri ili da korišćenje tog medija u poslovne svrhe ovde još nije zaživelo.
Stvarnost je, međutim, dosta drugačija. Prema podacima republičkog zavoda za statistiku Srbije iz 2008. godine (preuzmite dokument) 1.250.000 lica koristi Internet svakog ili skoro svakog dana. Što znači samo da je taj broj trenutno i veći. Nastavak